Što je Kolesterol?
Kolesterol je mekana, voštana tvar koja se pohranjuje u sadržaju masti (lipida) u nečijem krvotoku. Zapravo je važno imati određenu količinu “dobrog” kolesterola u nečijem sustavu.
Kolesterol i druge naše tjelesne masti ne mogu se otopiti u krvi. Moraju se transportirati posebnim nosačima koji se nazivaju lipoproteini. Iako postoji mnogo vrsta (ovdje se može pokriti previše), dvije najvažnije su lipoproteini visoke gustoće (HDL) i lipoproteini niske gustoće (LDL). Postoji i treća vrsta, nazvana Lp (a), koja može povećati nečiji rizik od srčanog i moždanog udara. To ćemo također ovdje pokriti.
HDL, LDL i Lp (a) … ŠTO JE OVO?
Lipoproteini visoke gustoće (HDL) poznati su kao “dobar kolesterol”. Većina stručnjaka se slaže da HDL prenosi kolesterol iz arterija u jetru, gdje se razgrađuje i napušta tijelo prirodnim procesom evakuacije. Čini se da više razine HDL-a smanjuju rizik od srčanog ili moždanog udara. Međutim, imajte na umu da su niže razine HDL-a u tijelu (-40 mg/dL u muškaraca, -50 mg d/L u žena) signal upozorenja većeg rizika od jednog ili oba.
Čini se da HDL uklanja višak kolesterola iz plakova koji se nakupljaju u nečijim krvnim žilama, čime inhibira ili usporava njihov rast. To je ono što ga čini toliko važnim za ljudsko tijelo. Otprilike 1/3 do 1/4 kolesterola u našim tijelima nosi HDL.
Lipoproteini niske gustoće (LDL) glavni su prijenosnici kolesterola u našoj krvi. Ako previše LDL-a uđe u krvotok, može se nakupiti na stijenkama arterija koje opskrbljuju krvlju naša srca i mozak. U kombinaciji s drugim tvarima stvara plakove. Plakovi su tvrdi, debeli premazi koji mogu začepiti nečije arterije i smanjiti dotok krvi u srce ili mozak. Ako se krv ne kreće dovoljno brzo, postoji opasnost od stvaranja krvnog ugruška u blizini plakova. Kada se to dogodi u arterijama koje vode do srca, postoji veći rizik od srčanog udara. Ako se to dogodi u arterijama koje vode do mozga, postoji veći rizik od moždanog udara.
Ako je nečija razina LDL-a 160 mg/dL ili viša, to je pokazatelj većeg rizika od srčanih bolesti. A ako je nekome već dijagnosticirana srčana bolest, toplo se preporučuje da održava razinu manju od 100 mg/dL.
Malo poznati (u općoj populaciji) lipoprotein koji također može uzrokovati veći rizik je lipoprotein Lp (a) kolesterol. Ovo je generička varijacija plazme (“tekućine” koja prenosi krvne stanice kroz nečiji krvotok) do LDL-a. Kada je nečija razina Lp (a) viša, plak koji liječnici i stručnjaci nazivaju “arterskleroza” može se razviti brže. Iako nisu izvučeni uvjerljivi dokazi o tome ZAŠTO Lp (a) doprinosi povećanom riziku od srčanih bolesti, uobičajeno se vjeruje da prirodne lezije koje se javljaju na stijenkama naših arterija mogu sadržavati tvari koje s njim djeluju. To može dovesti do nakupljanja masnih naslaga.
Odakle dobivamo kolesterol?
Opći je konsenzus da je ljudsko tijelo sposobno proizvoditi kolesterol koji mu je potreban da ostane zdravo. Tijelo – osobito jetra – proizvodi otprilike 1000 mg dnevno. Stoga kolesterol koji konzumira prosječna osoba koja jede tipičnu hranu poput punomasnog mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, mesa, peradi, ribe i morskih plodova zapravo nije neophodan za održavanje potrebne zdrave razine.
Dva najveća krivca koja pridonose prekomjernoj konzumaciji kolesterola su trans masti i zasićene masti. Ali druge masti koje se konzumiraju u hrani također mogu povisiti kolesterol u krvi. Dok dio viška masnoće iz tijela uklanja jetra, većina stručnjaka za srce preporučuje da se prosječna osoba ograniči na manje od 300 mg dnevno. A ako je nekome dijagnosticirana srčana bolest, ta bi razina trebala biti manja od 200 mg dnevno. Ako je nekome dijagnosticiran izrazito visok kolesterol, možda će biti potrebne još drastičnije mjere da se on stavi pod kontrolu.
Kako mogu kontrolirati svoj unos?
Provjerena i prihvaćena mjera kontrole je ograničavanje unosa na najviše 6 unci nemasnog mesa / ribe / peradi dnevno i konzumiranje samo nemasnih / nemasnih mliječnih proizvoda. Učinkovite zamjene za proteine potrebne za dobro zdravlje mogu se pronaći u grahu i povrću s visokim sadržajem proteina. Dva izvrsna izvora za određivanje hrane bogate proteinima mogu se pronaći na:
Također se preporučuje da usvojite redoviti režim vježbanja. Čak i umjerena dnevna aktivnost može pomoći povećati protok krvi kroz tijelo. Fizičke aktivnosti poput laganog hodanja, vrtlarstva, laganih poslova u dvorištu, kućanskih poslova i sporog plesa često se prepisuju kao idealne za one kojima je potrebna dnevna rutina za kontrolu razine kolesterola.
Intenzivniji režim može uključivati brzo hodanje, trčanje, plivanje i dizanje utega. Aerobne vježbe su izvrstan način da povećate disanje i broj otkucaja srca.
Nuspojave redovitog programa vježbanja mogu uključivati kontrolu tjelesne težine, smanjenje rizika od razvoja dijabetesa i održavanje krvnog tlaka na zdravoj razini. Redovita umjerena do intenzivna tjelovježba također može pomoći u jačanju srca i pluća.
Pušiti ili ne pušiti…
Većina liječnika i stručnjaka preporučuje da nitko ne puši. A pokazalo se da pušenje duhana povećava rizik od srčanih bolesti. Drastično je smanjen unos kisika koji je nužna komponenta za dobru cirkulaciju i zdravlje. Osim toga, pušenje je štetno za razinu HDL kolesterola i povećava mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, a da ne spominjemo rizike od raka u tijelu.
Utjecaj alkohola na razinu kolesterola
Umjerena konzumacija alkohola pokazala je, u nekim studijama, da zapravo potiče višu razinu HDL kolesterola. Osim toga, treba odvagnuti rizike od alkoholizma, pretilosti, moždanog udara, visokog krvnog tlaka, nekih oblika raka, a ponekad i depresije. Vježbajte umjereno (ne više od 1-2 pizze dnevno za muškarce, ne više od 1 pizze dnevno za žene). A ako ne piješ, ne počinji. Postoje bolje i sigurnije alternative kontroli kolesterola.
Sinopsis:
HDL je “dobar” kolesterol
LDL je “loš” kolesterol
Režim vježbanja može pomoći u smanjenju LDL-a i povećanju HDL-a
Kolesterol se za mnoge ljude može kontrolirati razumnom prehranom
Pušenje može povećati rizik od niže razine HDL-a i mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka
Posavjetujte se sa svojim liječnikom ili zdravstvenim djelatnikom prije početka bilo kakvog režima vježbanja ili konzumacije alkohola, kao metode za kontrolu kolesterola. On ili ona vas mogu uputiti koje korake trebate poduzeti kako biste osigurali najbolje rezultate za svoje napore.
Obavite godišnji pregled (obično vađenje krvi) kako biste odredili razinu kolesterola. Obavezno razgovarajte o obiteljskoj anamnezi i drugim problemima koje bi vaš liječnik mogao znati prije nego što odluči hoće li provjeriti lipoproteine Lp (a) ili ne. On ili ona mogu bolje odrediti vaše rizike, dijagnozu i mogući tretman (koji može uključivati lijekove na recept) kada je u potpunosti informiran.