Ozbiljni srčani udari

Srčani udari su vrlo ozbiljno srčano stanje koje ‘napadne’ iznenada. Mogu se karakterizirati nizom bolova i nelagode u prsima, kao i znojenjem, povraćanjem i mučninom. Ponekad ovi simptomi mogu dovesti do potpunog gubitka svijesti. Srčani udari nastaju kada se prekine dotok krvi u dio srca. Ova ruptura uzrokuje i smrt i ožiljke tkiva u lokalnom području srca.

Zbog činjenice da prekid može varirati po veličini, kao i po zahvaćenom području. Veliki ili mali, srčani udari su ozbiljni i često opasni po život. Smatraju se takvim službama hitne medicinske pomoći kojima je potrebna hitna pomoć hitne medicinske službe. Praćenje simptoma srčanog udara, kao i kombinacija kompletne anamneze, krvnih pretraga i EKG nalaza su ono što postavlja dijagnozu srčanog udara.

U oporavku je najvažnije obnoviti protok krvi natrag u područje srca koje je prekinuto. To se postiže trombolizom i/ili angioplastikom. Tromboliza je postupak u kojem se ugrušak enzimski otapa u arteriji. Angioplastika je postupak koji koristi balon za otvaranje arterije.

Velika važnost pridaje se praćenju raznih komplikacija koje bi mogle spriječiti sekundarni srčani udar. Kroz ovo praćenje radi se na uklanjanju svih čimbenika rizika koji mogu postojati, što pomaže u smanjenju vjerojatnosti daljnjih srčanih udara.

Znakovi visokog krvnog tlaka

Poznato je da je visoki krvni tlak tihi ubojica. A vjerojatno većina i ne razmišlja o svom krvnom tlaku. Međutim, visoki krvni tlak može biti poprilično fatalan. Postoje neki simptomi koji mogu ukazivati na visoki krvni tlak i mogu spriječiti moždani udar. Stoga nastavite citirati jer bi to moglo spasiti vaš život ili život nekoga koga poznajete.

Neki od tipičnih znakova visokog krvnog tlaka su glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima i krvav nos. Ali neki ljudi osjećaju malu bol u stražnjem dijelu glave ili imaju pojačano mokrenje.

Iako povećanje mokrenja može značiti da vam je šećer u krvi stvarno visok ako ste dijabetičar. Zato je znakove teško uočiti. Ali ako ste dijabetičar i osjećate pojačano mokrenje i glavobolje, samo provjerite šećer u krvi i provjerite je li to uzrok. Ako ne, onda možete isključiti visoki šećer u krvi i saznati imate li visoki krvni tlak.

Dodavanje soli vašoj prehrani također može povećati rizik od krvnog tlaka. Previše soli u prehrani može povećati vaš krvni tlak. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako trebate smanjiti unos soli.

Ali ako trebate smanjiti količinu soli, umjesto soli možete koristiti mnoge druge biljke. Češnjak, vlasac i luk su dobre alternative. Spuštanje letve nije tako loše, samo razmislite o alternativi.

Ne smijete zanemariti visoki krvni tlak; može biti vrlo kobno ako se ne provjeri. Rezultat bi mogao biti moždani udar. Moždani udar može biti vrlo smrtonosan i ograničiti vaše pokrete. Stoga otiđite liječniku i provjerite imate li visok krvni tlak.

Šest novogodišnjih odluka za zdravo srce

Opet je vrijeme godine pa svi obećavamo da ćemo napraviti promjenu na bolje. Evo kardiologa iz Los Angelesa čija će vam lista želja od šest odluka za zdravije srce isplatiti dividende u 2008. Želite li spriječiti srčani udar? Što kažete na savjete za oporavak od operacije srca? O tome govore kardiološki stručnjaci iz Los Angelesa.

  1. Smanjite stres. Pokušajte svaki dan odvojiti malo vremena za sebe. Ne gubite iz vida veliku sliku. Konačno, slušajte svoje tijelo kada kaže “dosta”, vjerojatno jest.
  2. Prestanite pušiti. Prestani pušiti. Prestani pušiti.
  3. Hranite se zdravije. Pijte mlijeko s malo masti. Uzmite bebu mrkvu ili cherry rajčice na posao za ručak. Jedite ribu za večeru dva puta tjedno. Uz svaki večernji obrok pojedite jedno zeleno povrće. Gubitak težine ako je prekomjerna težina očita. Svako jutro pratite svoju težinu na papiru kako biste pokazali svoj napredak.
  4. Provjerite svoj krvni tlak ako je visok. Obratite pažnju na unos soli. Redovito uzimajte tablete za krvni tlak. Pratite jutarnji krvni tlak na papiru i provjerite sa svojim liječnikom tijekom sljedećih posjeta.
  5. Sniziti visoki kolesterol. Upoznajte svoje razine LDL (“lošeg” kolesterola) i HDL (“dobrog” kolesterola). Slijedite razboritu dijetu s niskim kolesterolom. Uzmite lijekove ako vam se redovito propisuju.
  6. Redovito vježbajte. Čak i male količine dnevne tjelovježbe mogu pružiti značajne prednosti srcu. Isprobajte aktivnost koja se može uklopiti u vašu dnevnu rutinu … to ne mora biti teretana ili trener … hodanje s pedometrom 2 ili 3 milje dnevno svako jutro bilo bi dobro.

Koraci za smanjenje rizika od srčanih bolesti

Prema American Heart Association, srčane bolesti su odgovorne za gotovo milijun smrti godišnje u Sjedinjenim Državama, od kojih su polovica žene. Dobra vijest je da se mnogi čimbenici rizika koji dovode do srčanih bolesti – pretilost, pušenje i sjedilački način života, da spomenemo samo neke – mogu eliminirati.

“Jednostavne promjene poput paziti što jedete i vježbanja dva su snažna koraka u smanjenju rizika od srčanih bolesti”, rekla je dr. Suzanne Steinbaum, kardiologinja u njujorškom medicinskom centru Beth Israel.

Evo nekoliko jednostavnih savjeta koji će vam pomoći smanjiti rizik od razvoja bolesti srca.

Stres može dovesti do povećanja krvnog tlaka na neko vrijeme, a smatra se da pridonosi i visokom krvnom tlaku. Ali dugoročni učinci stresa su još uvijek nejasni. Čini se da tehnike upravljanja stresom ne sprječavaju visok krvni tlak. Međutim, takve tehnike mogu imati i druge prednosti, poput poboljšanja osjećaja ili pomoći u kontroli prejedanja i na taj način sniziti krvni tlak.

Zapamtite da vam krvni tlak značajno raste kada ste pod fizičkim ili emocionalnim stresom. Ako se stalno osjećate “pod stresom”, vaše tijelo može održavati nenormalno visoku razinu odgovora, stvarajući umjetno izazvano stanje visokog krvnog tlaka.

Vježbanje također može uzrokovati stres, ali za razliku od tjelovježbe, koja vašem tijelu daje dobro kontrolirani fizički stres na ograničeno vrijeme, kronični stres ne koristi vašem krvožilnom sustavu. Umjesto toga, povećava rizik od bolesti. Međutim, stres je uvelike dio modernog života i može biti teško kontrolirati količinu stresa u svom životu bez značajnog mijenjanja svakodnevnih navika.

Koji su načini da kontrolirate svoj stres? Mnogi ljudi slijede ove navike kako bi ublažili stres – jedenje, pijenje alkohola i pušenje – doprinose razvoju visokog krvnog tlaka. Možda ćete htjeti koristiti vježbe za upravljanje stresom. Ako to ne uspije, možda ćete morati potražiti savjetovanje koje će vam pomoći promijeniti način na koji razmišljate o određenim stvarima koje uzrokuju stres ili naučiti tehnike opuštanja. Tehnike opuštanja, uključujući progresivno opuštanje mišića i transcendentalnu meditaciju, mogu pomoći u smanjenju blagog visokog krvnog tlaka.

Kako stres utječe na vaše srce? Stres ima vidljive učinke na kardiovaskularni sustav. Tko nije osjetio kako mu srce brže kuca zbog stresa ili tjeskobe? Kronični stres može rezultirati visokim krvnim tlakom, aterosklerozom, moždanim udarom, srčanim udarima i drugim poremećajima kardiovaskularnog sustava.

Imajte na umu da je stres vodeći uzrok visokog krvnog tlaka. Čak i mali odgovor na stres uzrokuje sužavanje krvnih žila. Istraživanja otkrivaju složen odnos između stresa, visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnog sustava. Neka istraživanja su dokazala tu činjenicu da je stres duboko povezan s visokim krvnim tlakom.

Nedavne studije su pokazale da stres i visoki krvni tlak utječu na mogućnost moždanog udara i prolaznih ishemijskih napada. Studija u izdanju Stroke iz lipnja 2003. povlači vezu između ozbiljnosti promjena krvnog tlaka uzrokovanih stresom i rizika od moždanog udara. Danska studija podržava ovaj nalaz: studija je pokazala da su muškarci srednjih godina koji su prijavili visoku razinu stresa imali dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti smrtonosni moždani udar u usporedbi s muškarcima koji su prijavili nisku razinu stresa. Samo jedan stresni incident tjedno udvostručio je mogućnost moždanog udara.

Ateroskleroza nastaje kada se masnoće, kolesterol i plak nakupljaju i začepljuju krvne žile kardiovaskularnog sustava. Arterije postaju debele ovim procesom. Ako ateroskleroza zahvaća krvne žile koje vode do srca, bolest se naziva koronarna arterijska bolest. Visoki krvni tlak, kolesterol, pušenje i dijabetes važni su čimbenici rizika za visoki krvni tlak. Stres također može biti faktor koji pridonosi. Studija sa Sveučilišta Ohio State otkrila je da stres usporava tjelesni metabolizam triglicerida, vrste masti koja je povezana s kardiovaskularnim poremećajima, uključujući srčani udar. Stres usporavanjem metabolizma triglicerida omogućuje dulje zadržavanje masti u krvi, čimbenika koji može ubrzati razvoj ateroskleroze.

Tehnike opuštanja mogu pomoći minimizirati učinak stresa na kardiovaskularni sustav. Istraživanja su pokazala da vježbe disanja i meditacija pomažu u kontroli visokog krvnog tlaka, a mogu čak imati i preventivni učinak. Razvoj ateroskleroze također se može odgoditi tehnikama opuštanja. Redovita meditacija, vježbe disanja i druge tehnike mogu pomoći u snižavanju razine oksidativnih kemikalija u krvi, što zauzvrat smanjuje rizik od ateroskleroze i tako održava krvni tlak u granicama normale.

Osnovne činjenice o visokom krvnom tlaku

Srce je moćan operativni mehanizam koji pomiče krv kroz tijelo kroz vrlo napredan sustav zvan arterije i kapilare; krv se tada venama vraća natrag u srce. Krvni tlak je potisak ove krvi u tijelu koji se gura prema unutarnjim stijenkama arterija dok srce pumpa.

Kako se srce komprimira, gurnut će ovu krv u arterije, što povećava pritisak. Ovo povećanje tlaka bilježi se kao sistolički tlak.

Kada se srce dekompresira i napuni krvlju, tlak u arterijama tada pada što se bilježi kao dijastolički tlak. Prilikom mjerenja krvnog tlaka u ruci procjenjuju se oba ova tlaka.

Krvni tlak se uvijek primjenjuje kao broj sistoličkih i dijastoličkih tlakova i mjerenje je važno. Mjerenja se uvijek pišu jedno ispred ili ispred drugog broja, kao što je 120/80, i uvijek se izražavaju u milimetrima žive (mmHg).

Sistolički krvni tlak je 1. ili gornji, a dijastolički krvni tlak 2. ili najniži (na primjer, 120/80), pa ako je vaš krvni tlak 120/80, to znači 120 do 80.

Krvni tlak će imati širok raspon kod raznih ljudi. Na primjer, najviša vrijednost kada se srce kontrahira (sistolički) može se promijeniti od 90 do 240 mmHg, a niži tlak kada se srce opusti (dijastolički) često može promijeniti od 40 do 160 mmHg.

Krvni tlak također može značajno varirati ovisno o tome što radite tijekom dana. Najniži krvni tlak obično se javlja kada spavate ili ako odmarate sve mišiće. Stajanje tijekom menstruacije ili ako izvodite bilo koji oblik vježbe, bilo kakva anksioznost i problemi ili nervoza također mogu uzrokovati porast krvnog tlaka.

To znači da bi se u jednom danu krvni tlak mogao promijeniti za 30 do 40 mmHg sistoličkog očitanja sa sličnim promjenama dijastoličkog tlaka. Zbog toga je toliko važno svaki put mjeriti svoj krvni tlak pod istim uvjetima.

Tijekom većine budnih sati, krvni tlak ostaje približno isti bilo da sjedite ili stojite mirno, tako da bi u idealnom slučaju vaš krvni tlak trebao biti 120/80 ili niži kada je vaše tijelo u mirovanju.

Ako je krvni tlak stabilan i ostaje visok na 140/90 ili više, to može ukazivati na bolest zvanu hipertenzija što u biti znači visoki krvni tlak. Kada je vaš krvni tlak visok, vaše srce mora raditi jače kako bi provuklo krv kroz vaše arterije. Tada dobivaju moždane udare zbog krvnog tlaka u njima, a rizik od moždanog udara, srčanog udara ili čak problema s bubrezima tada postaje mnogo veći rizik.

Visoki krvni tlak je ozbiljna bolest jer srce radi puno teže. Ako srce mora dulje raditi jače, postat će veliko. Ako je srce malo uvećano, može i treba nastaviti dobro raditi, ali ako je jako uvećano neće dobro raditi. Visoki krvni tlak također može uzrokovati oštećenje arterija što može dovesti do arterijske bolesti.

Što je viši krvni tlak, veći je rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. To znači da je netko s krvnim tlakom od 130/80 mmHg izložen većem riziku od nekoga s krvnim tlakom od 120/70 mmHg. I zato je toliko važno da svatko vodi zdrav način života kako bi mu krvni tlak bio što niži i zdraviji.

Ako patite od hipertenzije, može se liječiti. Skromni slučajevi hipertenzije obično se mogu liječiti promjenama načina života kao što su prehrana ili povećana razina vježbanja. Neki vjeruju da je gubitak težine sve što je potrebno za snižavanje visokog krvnog tlaka.

U teškim slučajevima hipertenzije bit će potrebni lijekovi na recept kao što su diuretici i beta blokatori. Diuretici pomažu tijelu da se riješi viška tekućine i soli. No, prema individualnom iskustvu, također pratite razinu kalija u tijelu. Beta blokatori će sniziti broj otkucaja srca i otkucaje srca. Tada smanjuju rizik od razvoja srčanih i moždanih problema.

Objavljeno dana